www.nettime.org
Nettime mailing list archives

[nettime-see] Pingvin u poslovnom svijetu
Ognjen Strpic on Thu, 1 May 2003 23:44:03 +0200 (CEST)


[Date Prev] [Date Next] [Thread Prev] [Thread Next] [Date Index] [Thread Index]

[nettime-see] Pingvin u poslovnom svijetu


članak je pisan prigodno, za poslovni magazin, pa molim za dobrohotno
čitanje općih mjesta i šturog prikaza socijalnih posljedica. no,
odjeljci Sloboda softvera i Agregatne vrijednosti su, barem si ja tako
umišljam, originalni u argumentaciji. comments welcome.
-- OS


Pingvin u poslovnom svijetu
Banka 12(5), svibanj 2003., Kompjutor i biznis <www.bankamagazine.hr>

   Bavili se informatikom ili ne, sigurno znate što je Microsoft Office,
   što su Windowsi, a što Outlook; nekim od tih programa, možda i svima,
   vjerojatno se služite svakog dana. No, znače li vam nešto nazivi
   slobodni softver, program otvorena koda, GNU, ili Linux? Iako se i tim
   tehnologijama služimo gotovo uvijek kad koristimo Internet, one još
   nisu dio žargona većine poslovnih ljudi.

   Ako pitate informatičare, čut ćete da je slobodni softver pouzdan (jer
   svatko može proučiti njegov izvorni, programski kôd), prilagodljiv
   (jer se kôd smije mijenjati i nadopunjavati) i prenosiv (na današnje,
   ali i buduće sustave). Međutim, slobodni softver i ima jednu posve
   neobičnu vrlinu koja nema veze s tehnologijom: besplatan je.

   No, krenimo redom. Za svaki kompjuterski program, a i većinu
   "intelektualnih" proizvoda, vrijedi pregnantna pravnička formula: "The
   Product is licensed, not sold" - proizvod se ne prodaje, nego
   licencira. Pri nabavci softvera stječu se, dakle, neka ovlaštenja za
   njegovu upotrebu, a ne vlasništvo nad softverom. U ocjeni njegove
   vrijednosti za kupca, to obilježje softvera donosi, osim drugih
   kvaliteta samog programa, jedan dodatni faktor: uvjete licenciranja.
   Kad kupujemo ovlaštenje za upotrebu komercijalnog softvera, njegov nam
   vlasnik obično dopušta da se softverom služimo na jednom računalu, a
   od nas (osim novca) traži obećanje da njegov proizvod nećemo ustupiti
   drugima, da nećemo pokušati saznati kako radi, i tako dalje.

    Sloboda softvera

   Formula s početka prošlog odjeljka vrijedi i za slobodni softver, ili
   softver otvorena koda. Razlika je samo u tome pod kojim nam uvjetima
   tvorac programa dopušta koristiti slobodni softver. A uvjet je zapravo
   samo jedan: da nikome i nikada ne ograničimo pravo na njegovu
   upotrebu. Slobodni softver smijete umnožavati i komercijalno
   distribuirati, smijete čitati i mijenjati njegov programski kod,
   dijeliti ga prijateljima, prilagoditi svojim željama i potrebama.
   Možete ga ugraditi u svoje programe, bez naknade koristiti na koliko
   god računala hoćete, ali mu pritom ne smijete uskratiti nijednu
   slobodu s kojom ste ga primili. Prije svega, ne smijete ga proglasiti
   svojim vlasništvom i (pro)davati pod drugim uvjetima.

   Jedna od posljedica tih sloboda je i to, da se upotreba slobodnog
   softvera ne naplaćuje. Kako to funkcionira? Netko prvo, naravno,
   napiše program (pritom u njega u pravilu ugradi i dio "tuđeg"
   slobodnog koda). Taj program može prodati zainteresiranoj
   strani/stranama, a kupac ga smije distribuirati, pa i uz naknadu, ali
   mora omogućiti zainteresiranima uvid u cijeli izvorni kod programa.
   Ako želi, cijeli program može i dijeliti prijateljima i poslovnim
   partnerima umjesto rokovnika, ukratko, slobodan je činiti s njim što
   ga je volja, sve dok drugima ne ograničava iste te slobode. Sav
   slobodni softver tako je danas moguće besplatno "skinuti" s Interneta
   ili dobiti na zahtjev dobiti na drugi način, pa on doista de facto
   jest besplatan.

   Međutim, cijena slobodnog softvera svakako nije njegovo bitno
   obilježje. Slobodni softver bitno se razlikuje od "vlasničkoga" po
   uvjetima licenciranja, a ne po cijeni. Zamislite da vam se isti
   program po istoj cijeni nudi u dvije verzije licence: po tipičnoj
   licenci za krajnjeg korisnika vlasničkog softvera, i po licenci
   slobodnog softvera. Koji program, u uporabnom smislu, više vrijedi?
   Obratite pažnju da ovdje ne pretpostavljamo da je slobodno licenciran
   softver besplatan. Ako se, dakle, trguje ovlaštenjima, a slobodnim
   softverom se dobivaju veća ovlaštenja nego vlasničkim, onda slobodni
   softver ima veću vrijednost nego vlasnički (ako je sve ostalo
   jednako).

    Agregatne vrijednosti

   Ove, recimo to tako, agregatne vrijednosti tipova softvera nije uvijek
   lako uspoređivati. Kao primjer, evo izvadaka iz dva poznata licencna
   ugovora:

     Proizvod ne smiju koristiti više od dva (2) procesora istodobno na
     jednoj radnoj stanici. Smijete dopustiti da se na radnu stanicu
     spoji najviše deset (10) uređaja, koji smiju koristiti usluge
     Proizvoda, i to isključivo usluge korištenja podataka i pisača,
     internetske informacijske usluge i usluge daljinskog pristupa (...)
     Microsoft pridržava sva prava koja vam nisu izrijekom prepuštena
     ovom licencom za krajnjeg korisnika. Proizvod ne smijete
     iznajmljivati, davati u zakup niti posuđivati. (MS EULA)

     Čin pokretanja programa nije ograničen (...) Doslovce kopiran
     izvorni kod Programa smijete kopirati i distribuirati, onako kako
     ste ga i primili, u bilo kojem mediju. (...) Smijete naplatiti
     fizički čin prenošenja kopije (...) Sve aktivnosti osim kopiranja,
     distribucije i izmjene izvan su opsega ove licence. (GNU GPL)

   Kako bismo preciznije ocijenili vrijednost slobodnog softvera u odnosu
   na klasično licenciran vlasnički softver, eksplicirat ćemo neke od
   sloboda slobodnog softvera na temelju onoga što vlasnički softver
   zabranjuje. Evo jedne takve zamišljene licence za slobodni softver:

     Program smije koristiti neograničen broj procesora, neograničen
     broj radnih stanica i neograničen broj uređaja, i pritom koristiti
     sve raspoložive usluge Programa. Program smijete iznajmljivati,
     davati u zakup, posuđivati...

   I tako dalje. Popis dopuštenja je beskonačan: osim zabrane
   uskraćivanja slobode drugima, jedino ograničenje je vaša domišljatost.
   A koliko točno slobodni softver za vas vrijedi više od vlasničkog,
   ovisi o tome koje ćete njegove slobode uživati.

    Socijalne posljedice

   Sloboda koju slobodni softver pruža svojim stvaraocima i korisnicima
   ima i mnoge zanimljive socijalne posljedice, od kojih je za poslovanje
   jedna posebno važna: svi korisnici imaju zajedničku korist od svakog
   poboljšanja softvera kojim se služe. Nedavno je, primjerice, američka
   tvrtka koja proizvodi slobodni softver angažirala hrvatskog programera
   Matiju Nalisa; cijeli naručen i isporučen program danas je dostupan
   svima. Teško je precijeniti značenje tog obilježja stvaranja slobodnog
   softvera. Prema mišljenju nekih komentatora, taj fenomen zbog toga
   pripada u sferu socijalnog inženjeringa jednako koliko i u sferu
   računarstva.

   Sustav je vrlo sličan sustavu širenja akademskog i znanstvenog znanja.
   Zainteresirane strane financiraju znanstveno istraživačke institucije
   koje plaćaju znanstvenike, koji svoje rezultate objavljuju i tako čine
   dostupnima svima ostalima. Na temelju tih rezultata drugi znanstvenici
   dolaze do novih spoznaja i ... za stotinjak godina, od parnog stroja u
   tekstilnoj manufakturi stigli smo do mobitela koji vas poziva
   višeglasnim pjevanjem. Slobodnu razmjenu ideja, pokretač
   znanstveno-tehničke civilizacije, slobodni softver samo je na nov
   način stavio u pogon.

   Taj razvoj događaja ide na ruku svima - osim, dakako, tvrtkama koje
   zarađuju od prihoda dobivenih prodajom i (a odnedavna i
   iznajmljivanjem) ovlaštenja za upotrebu softvera. Procjenjuje se,
   međutim, da se oko 80% softvera u svijetu stvara radi upotrebe, a ne
   radi prodaje samog softvera. Proizvođači računalne opreme, primjerice,
   izrađuju i programe za njihovu integraciju s drugim sustavima, tzv.
   drivere, koje u pravilu ne naplaćuju, dapače trude se što češće
   besplatno nuditi njihove poboljšane inačice kako bi privukli nove
   kupce i zadržali stare.

    Za svakog ponešto

   Danas postoji slobodan softver za gotovo sva područja primjene
   računala: računalne mreže (npr. web poslužitelj Apache, poslužitelj
   lokalne mreže Samba), uredski softver (OpenOffice.org), baze podataka
   (Postgres, MySQL), programiranje, i tako dalje. Najpoznatiji su GNU,
   golem sustav aplikacija nastao pod okriljem Zaklade za slobodu
   softvera, te s njime povezani operativni sustavi Linux i BSD. Prema
   općoj ocjeni, mnogi od tih program na vrhuncu su današnje informatičke
   tehnologije. Za neke namjene pak ne postoji slobodni softver
   ekvivalentan vlasničkom: toj kategoriji pripadaju, primjerice,
   najbolji programi za pripremu za tisak. Prelazak na slobodni softver
   stoga nije odluka koja se donosi preko noći. Odgovor na pitanje "Koji
   je racionalan način da se slobodni softver uvede u poslovanje?" ovisit
   će o vašim potrebama i o veličini potrebnih programerskih
   intervencija. Možda ćete slobodnom softveru zasad moći u potpunosti
   povjeriti samo mrežne poslužitelje, no postignute uštede možda vas
   ohrabre i na znatnija ulaganja u slobodni softver.

   Da tržište sve više počinje reagirati na nove mogućnosti poslovanja sa
   slobodnim softverom, potvrđuje niz globalnih kompanija (primjerice,
   IBM) koje unapređuju njegove poslovne performanse. Što je osobito
   važno, primjetan je trend otvaranja lokalnih tvrtki specijaliziranih
   za primjenu i razvoj slobodnog softvera, prije svega u području
   računalnih mreža. A sami korisnici već su se odavno udružili, tako da
   u regiji djeluje velik broj udruženja korisnika slobodnog softvera,
   koji se najčešće okupljaju oko slobodnog operativnog sustava Linux.
   Udruge Linux korisnika imaju iznimno važnu ulogu u razvoju slobodnog
   softvera širom svijeta, osobito u pružanju korisničke podrške,
   lokalizaciji dokumentacije i korisničkog sučelja najčešće korištenih
   programa, a mnoge distribuiraju i nacionalne verzije Linuxa. Neke od
   njihovih adresa su www.lugos.si u Sloveniji, www.linux.hr u
   Hrvatskoj, www.linux.org.ba u BiH, www.linuxserbia.com u Srbiji,
   te www.linux.net.mk u Makedoniji.

-- 
Ognjen Strpić ................................ http://boo.mi2.hr/~ognjen
...............................................
Nettime-SEE mailing list
Nettime-SEE {AT} nettime.org
http://www.nettime.org/cgi-bin/mailman/listinfo/nettime-see